Pretraži ovaj blog

petak, 18. ožujka 2022.

MOŽE LI HRVATSKA BITI "PARTNER" SAD SA DODIKOM "U KRILU"?

 

Vlade SAD i RH održale su “strateški dijalog” na kome je “dogovoreno produbljivanje odnosa dviju zemalja sa zajedničkim ciljem promoviranja mira, sigurnosti i prosperiteta u Evropi i svijetu”.

Šta nam sugerira ova štura diplomatska terminologija?

Pa, prije svega, da SAD (i dalje) pridaju značaj odnosima sa Hrvatskom, kao starim partnerom na Balkanu, dok je sa druge strane jasno da će zvanični Zagreb itekako uvažavati, ali i slijediti (po potrebi) stavove Washingtona.

Za nas je svakako najvažniji onaj dio koji se tiče stabilnosti regiona, te statusa BiH.

„SAD i Hrvatska složile kako je važno očuvati stabilnost i teritorijalni integritet BiH” – stoji u Izjavi, te se ističe “važnost provedbe izmjena izbornog zakonodavstva i ograničenih ustavnih promjena s ciljem eliminiranja bilo kojeg oblika diskriminacije te osiguranja ravnopravnosti sva tri naroda i svih građana”.

 

Istaknuta je “potreba spriječavanja izbornih prevara, korupcije, pritisaka na birače“ uz napomenu „da rezultati izbora trebaju odražavati volju ljudi u BiH”.

Ovakve ili slične diplomatske „bravure“ svako čita onako kako mu to odgovara. Jedni će u njima „pročitati“ američku podršku za zahtjeve HNS BiH o izmjenama Izbornog zakona na način na koji se to predlaže iz dijela Mostara i Zagreba.

Da li je to zaista tako?

Sudeći prema izjavama friško ustoličenog ambasadora SAD u BiH, Michaela Murphya - baš i nije. Naime, američki ambasador je ovih dana pomalo hladno saopćio kako „dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH ne znači dogovor pod svaku cijenu“.

Drugim riječima, SAD očekuju kvalitetan i održiv kompromis, ukoliko ga je moguće postići, što opet upućuje da se neće favorizirati bilo kakva ultimativna rješenja, već kvalitetan dogovor, nakon koga će obje strane biti zadovoljne. Cijena tek treba biti dogovorena, ali blokade izbora neće biti.  

Nema tu nikakvog „legitimnog predstavljanja“, pa čak niti poimeničnog pominjanja nekog od naroda, čemu se vjerovatno nadao Zagreb. Treba se, naime, čitati „između redova“...  

Vrlo važan dio iz Zajedničke izjave je i stav kako se novim rješenjima u Izbornom zakonu trebaju spriječiti izborne prevare i korupcija. Na tim „tehničkim“ detaljima HNS BiH nije insistirao!?, ali je očigledo da je to itekakav problem u BiH, koga su SAD prepoznale.  

Ponavljanje jasne podrške SAD i RH stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH”, pak treba čitati u nešto širem kontekstu ukupnih odnosa Sarajeva i Zagreba – Hrvata i Bošnjaka. Regije uopće.

 
Radi se o tzv. „crvenoj liniji“, kojom se na posredan način želi poslati poruka, kako Washington neće tolerirati bilo kakve političke saveze, bilo koga od aktera u BiH sa Miloradom Dodikom. Političarom, koji je označen kao glavna prijetnja za razbijenje BiH.

Do rata i ruske agresije na Ukrajinu, ovaj se interesni politički savez još i mogao nekako „objašnjavati“, ali su sada sva moguća objašnjenja ove koalicije iz dijela Mostara i Banja Luke - potpuno bezpredmetna.

Prva ruska granata ispaljena u pravcu Ukrajine, označila je faktički kraj ovog političkog avanturizma na Balkanu. Barem što se tiče SAD.

Za Washington, Dodik je „ruski čovjek“ i tačka. Ostalo je na akterima da to prihvate i donesu odluke na osnovu te činjenice. Prostora za puno „vrdanja“ jednostavno – nema.    

SAD su poslale poruku Hrvatakoj, a preko Zagreba i u dio Mostara po principu; „pomozite nam, da bi smo vam pomogli“.

Treba se izvući iz kandži Dodika i Putina i uspostaviti novu politiku zasnovanu na novim realnostima u Evropi. Ništa više nije isto, niti će više biti. Crta se nova karta Evrope.

Hrvatska je (tehnički) dio Zapada (EU i NATO) i sada to treba i sadržajno pokazati i dokazati. Konkretnim potezima.

Nekakav okvirni dogovor je, nema sumnje, pao u Washingtonu. Samo je pitanje ima li zvanični Zagreb dovoljno volje, ali i snage da se upusti u radikalnu izmjenu „političkog narativa“ u odnosima sa BiH, na osnovu, kojih je Dodik bio „saveznik“, dok su Bošnjaci bili oni koji stalno „majoriziraju“?

Posebno, jer jedan važan dio vlasti (ekstremna desnica) oličen i predstavljen u liku predsjednika Zorana Milanovića u Miloradu Dodiku i njegovim stavovima „ne vidi nikakav problem“.

Biće zanimljivo...HOĆE LI SE OKRENUTI NOVI LIST?




 

 

  

  

 

 

1 komentar:

  1. ANALIZA KOJA ZASLUZUJE EPITET OBJEKTIVNOSTI TIME I REALITET ALI I NADANJE. NE VJERUJEM U PREKRAJANJE GRANICA U SIRIM RAZMJERAMA U UKRAJINI DA. FOKUS NA ODNOSE ZAGREBA I RS NAM OVIM TEKSTOM JASNO UKAZUJE U IMPERATIVNU PROMJENU POLITIKE ZAGREBA ALI I STOTAKO I SRBIJE PREMA RS STO DODIK PRIMJECUJE I STAVLJA SE NA USLUGU SUDSTVU BIH.KAJTAZ JE OSJETIO PROMJENE POLITICKIH MATRICA BEOGRAD ZAGREB BANJALUKA A TU JE ZAPADNI MOSTAR.

    OdgovoriIzbriši

KORUPCIJA U BIH: DA LI JE SVE "NA PUTU ZA HONDURAS"?

  Kakva je to Država u kojoj postoji čak i načelna šansa da bi neki visoki policijski zvaničnici mogli učestvovati u obezbjedjivanju i čuv...