IZA SCENE - Faruk Kajtaz Blog

  Ako sam bilo šta naučio u svojoj novinarskoj karijeri onda je to da nikako ne treba vjerovati da se o nekoj temi „ne pregovara“, samo zato jer su to „negirale diplomate“ ili čuveni „predstavnici međunarodne zajednice“. Što se akteri ovih priča više javno i šifrirano trude negirati „glasine“ - to se kod mene više budi sumnja da to nisu nikakve „prazne priče“. Da tu ima nešto i da je ono što dopre do javnosti samo pokušaj da se testira teren i kasnije analiziraju reakcije. Priča o teritorijalnoj reorganizaciji ili izmjeni Dejtonskog „paket aranžmana “ stara je koliko i sam mir u BiH.

  Nema tu puno ne „mudrosti“! Kandidat SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS – Siniša Karan najvjerovatniji je pobjednik (čekamo konačnu službenu objavu), jer na tamošnjoj političkoj sceni nema nikoga ko bi mogao da pobijedi ovakav SNSD . Stranka Milorada Dodika je već duže vrijeme „na konopcima“, ali je protivnik totalno nepripremljen i ima lošu taktiku.   Pobijedila je Dodikova Duboka stranačka država – odnosno sistem pažljivo izgrađivan godinama samo da bi se na (svaki) dan izbora uredno postrojio i učinio ono za šta je plaćen i nagrađen. Funkcijama, sinekurama, manjim ili većim državanim plaćama... poslovima.

  Amerikanci su izgubili strpljenje ! Diplomatski nivo američkog prisustva je, istina, spušten za jednu stepenicu - sa ambasadorskog na otpravnika poslova, ali je intenzitet američkog djelovanja u BiH - očito ostao isti. Možda je čak i nešto snažniji, jer je sve manje protokolarnih sastanaka, a sve više razgovora oko kojih više nema „beskrajnih pregovora“. Sve to ide nekako brže i bez puno uvoda i naknadnih pojašnjavanja . Trumpova administracija jasno artikuliše svoje interese i dosljedno ih sprovodi. Naglasak je na potrebama Amerike , pa tek onda svih ostalih. Ako mogu da se „uklope“...

  Nakon policajaca-pedofila i svodnika maloljetnica, poslovično korumpiranih političara, koji ne razmišljaju o ostavkama – dobili smo i direktora jedne velike bolnice u BiH (entitet RS), koji dila drogu!?! Da... dobro ste čuli. Dila drogu... Osim toga što, kako izgleda, „na veliko“ barata opijatima vrijedni Vlado Đajić nađe vremena i za bavljenje politikom i to kao glavni čovjek Milorada Dodika i SNSD-a za Banja Luku, ali i član Parlemanta! Ovo je samo još jedan od jakih dokaza, koji idu u prilog onoj narodnoj poslovici kako „riba smrdi od glave“.

  U jednom od svojih medijskih istupa iznio sam ocjenu kako je ciklično ponavljanje raznih kriza u Mostaru posljedica činjenice da je ovaj grad svojevrsno... „groblje afera“. Većih ili manjih, koje su zarad nekakvih „viših ciljeva“ pragmatično „zaboravljene i duboko zakopane“. To, međutim, ne znači da su ove afere zauvijek pokopane , jer bez obzira koliko se političari trudili sakriti ih - takve afere uvijek nekako pronađu put do svjetla dana i mostarske realnosti. U pravilu, onda kada to nekome oportunistički „odgovara“ .

  Nakon nekoliko posebno brutalnih femicida u kratkom periodu (zadnji u Mostaru), Jablanice... poplava i smrti nevinih ljudi zatečenih na spavanju, policajaca pedofila i svodnika, te smrti štićenika u jednom staračkom domu u Tuzli... mnoge stvari postaju jasnije. Barem za one, koji to žele vidjeti i suočiti se sa neugodnim istinama . Ako mislite da je sve ovo samo „splet okolnosti“ ili „igra sudbine“ - grdno se varate. Popušili ste „priču“. Sve ovo su samo simptomi jednog duboko bolesnog društva u kome je puno toga normalizirano bez previše pitanja, rasprava ili dilema. I odgovornosti ponajprije. Nije zakazao samo tamo neki  pojedinac , koji je nešto morao uraditi ili je to propustio . Zakazao je SISTEM!!!

  Srbi, kulturnjaci lijevih i građanskih stremljenja , pripadnici civilnog društva, zatečeni sportisti, pisci, novinari, folkloraši, starci i djeca... sve su to samo kolateralne žrtve desne političke revolucije , koja traje već godinama u Hrvatskoj... ali svoj vrhunac doživljava zadnjih nekoliko mjeseci.  Pravi cilj je bio i još uvijek jeste - nešto sasvim drugo! U igri se preko leđa „marginalaca“ prelamaju puno veće i važnije stvari od simboličnih festivala, skormnih izložbi ili sportskih takmičenja, koja počinju i završavaju na marginama javnog interesa.

  Kada je to „tačno puklo” između SDA i HDZ BiH? Teorija i analiza je dosta, ali je jasno da odnosi između ove dvije stranke već skoro deceniju - nisu ni blizu - onoga što su nekada bili. Moja skromna teorija je da je do “kuršlusa” došlo nakon što se ohladio burek!? delegacije HDZ-a 2016. godine na planiranom, ali nikada održanom sastanku sa vrhom SDA u jednom poznatom ugostiteljskom objektu. Simbolično... slučajno ili ne... tačno na pola puta između Sarajeva i Mostara!?     “Čekali smo ih više od 40 minuta, a danas su propustili priliku da sa SDA dogovore važne stvari za ovu zemlju i propustili su i jedan dobar burek” - kazao je „šeretski“ tada ispred restorana novinarima vidno razočarani Bakir Izetbegović.

  Milorad Dodik kome je, inače, sudski „zabranjeno političko djelovanje“ na šest godina – upravo je u predizbornoj kampanji za predsjednika entiteta RS - izgorovio jedan od svojih najskandaloznijih govora!?!   „Pustite priče isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina. Ne moram vama da govorim o tome, vi sami znate kako to izgleda“ – „zarežao“ je Dodik bez ikakvih (a ponajprije moralnih kočnica) na jednom skupu - uprkos „zabrani političkog djelovanja“. Dodik činovnički uredno upravlja i (svojom) strankom (SNSD) u kampanji u kojoj je službeni kandidat izvjesni Siniša Karan, mada je „prva violina“ i dalje onaj kome je zabranjeno političko djelovanje. I medijski tretman kampanje u Dodiku sklonim medijima (a takvih je ponajviše) je tako skrojen da je Baja u prvom planu, dok je sve oko njega samo loša scenografija i farsa.

Pokušaj stvaranja nekakvog relevatnog oporbenog bloka unutar hrvatskog biračkog tijela prema HDZ-u star je, valjda, koliko i samo višestranačje u BiH! I svi ti kilavi pokušaji su nakon početnog entuzijazama redovno tiho zamirali i nestajali. Jedini izutetak od ovog „poučka“ je pojava oporbene situacije nakon raskola unutar samog HDZ-a, kada je kratko „bljesnula“ „Devedesetka“ (HDZ1990), a i to nije bilo nekog dugog vijeka i najvećim je dijelom bilo tek posljedica velikih previranja unutar „najveće hrvatske stranke“. U BiH, ali i u RH.

U javnom narativu, koji se vješto i uporno plasira putem društvenih mreža i medija i u vremenima alternativnih činjenica , kao poseban „kuriozitet“ se navodi činjenica kako je novi gradonačelnik najvećeg američkog grada – New Yorka, Zohran Mamdani - da prostiš po vjeroispovjesti... musliman! Uz to je i navodni „komunista“ na čemu posebno insistira vođa MAGA pokreta i trenutni predsjednik SAD - Donald Trump.

  Svojevrsna „Trump euforija“ proširila se širom različitih desnih političkih opcija u svijetu, pa tako i na „brdovitom Balkanu“. Taj svojevrsni mesijanski drugi silazak Trumpa među desničare raznih boja; od onih relativno umjerenih - do krajnje desnice ohrabrio je dojučerašnje marginalce ili pak snažno potakao ambicije etabliranih desničara da se postave... još desnije! Što se tiče Balkana Trump efekt je posebno izražen u susjednoj Hrvatskoj.

  U pauzi između svoja dva savjetovanja (u Banja Luci) sa Miloradom Dodikom (SNSD) – lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, ukazao se nedavno na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru da bi održao predavanje na temu... „30 godina nesavršenog daytonskog putovanja“. Sami naziv predavanja ukazuje na to da Čović smatra da Daytonski model treba mijenjati, jer je „nesavršen“, dok je (pomalo poetski) pojam „putovanja“ gurnut u naslov kako bi se asociralo da je sve to jedan „proces“, koji – kao i svako drugo „putovanje“ - ima svoj kraj. I da bi se došlo do kraja tog puta , a Daytonska rješenja - od nesavršenih postala valjda - „savršena“, Čović u dijelu javnog obraćanja medijima iznosi kako je za BiH najbolji „konsocijacijski model“ uređenja. "Dejtonska faza je trebala završiti prije više od 20 godina, a BiH je danas pred vratima konsocijacijskog ambijenta i federalizma uređenja" - kazao je Čović.