Javnost u BiH i regiji, našla se ovih dana u čudu kada su iz naše zemlje počeli pristizati informacije o znatno manjom broju zaraženih korona virusom. O tom fenomenu su izvještavali i neki od vodećih regionalnih medija, ne krijući čuđenje.
Podatak je posebno zanimljiv zna li se da BiH ima možda i najliberalnije epidemiološke mjere u cijelom reginu bivše Jugoslavije, gdje tamošnji procenati u najboljem slučaju stagniraju ili blago opadaju, ali su i dalje visoki. Ni naše stanovništvo se, realno - nije „ubilo“, od poštivanja mjera – kafići rade, skoro pa regularno, baš kao i skijališta i zimovališta, a otvoreni su i veliki prodajni centri...
Šta to ima BiH, a nemaju recimo Slovenija i Hrvatska? Imunitet krda, možda?
Ono što sasvim sigurno znamo je da uzrok pada broja zareženih u BiH nije zbog vakcinacije, jer u našu zemlju, zbog naše poslovične nekoordinacije vlasti cjepiva još nisu niti stigla niti je vakcinacija počela!?
Dakle, „mala misterija“, ali mora postojati neko objašenjenje...
Jedan od medicinskih stručnjaka iz Mostara kazao mi je da je do pada zaraženih moglo doći zbog ranije vrlo velike incidence (stope zaraženosti), što opet znači da je na taj način (povećanom zarazom) smanjena transmisija virusa? Domaća verzija teorije o „imunitetu krda“... Prave razmjere zaraze možda nikada neće biti niti poznate, jer je veliki broj građana Mostara i BiH Covid-19 vjerovatno „prehodao“ na nogama ili se pak nije uopšte javljao u medicinske ustanove ostajući kući.
Pored toga, Mostar, ali i veći dio BiH su reletivno slabo naseljno područje odnosu na nake druge zemlje i regije u Evropi, (recimo bogate zemlje poput Belgije i Holandije) što takođe dovodi do slabije cirkulacije virusa unutar zajednice.
Na pad broja zaraženih, smatra moj sugovornik, utjecalo je i vrijeme zimskih školskih raspusta, jer su svi realni pokazatelji upućivali na zaključak da su obrazovne institucije, gdje obitava veliki broj mladih ljudi jedni od moguće najvećih generatora jačanja epidemije. U prilog ovoj tezi, naglašava mi suguvornik, ide i podatak da se prva erupcija epidemije u Mostaru dogodila samo dvadesetak dana nakon početka nove školske godine, što sigurno mora biti na neki način u uzročno-posljedičnoj vezi sa širenjem broja novozaraženih.
Ipak, ne treba prerano likovati, niti vjerovati da je „opasnost prošla“!
Prave informacije o trendovima širenja virusa mogle bi biti puno relevantnije i tačnije krajem februara i to pod uslovom da se provedu masovna serološka istraživanja, koja bi i sa naučne strane potvrdila uočene trendove.
Vrlo je važno, posebno naglašava moj sagovornik, da „građani budu svjesni i daljeg prisustva vrlo opasnog virusa i da ne smije biti nikakvog opuštanja“.
Ovaj vuris je do sada više puta iznenadio medicinare i načunike, pa bi njegovo smirivanje na pojedinim područjima u svijetu moglo biti samo privremeno, jer je još uvijek mnogo toga o ovom „tihom ubici“ i dalje nepoznato i obavijeno velom naučne tajne.
Dakle, oprez se i dalje itekako preporučuje...
Nema komentara:
Objavi komentar