Ambasada Ruske Federacije u BiH je, kažu, sa „zanimanjem“ ispratila posljednje izjave nekih američkih zvaničnika o BiH.
Toliko su im izjave ambadora SAD u BiH, Erica Nelsona i specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, Matthewa Palmera, bile „zanimljive“ da su se iz ruske ambasade u oglasili saopštenjem za javnost.
Rusiji je tako „zanimljivo“ pominjanje nekakve „velike Bosne“ (sic!), kao i ocjena da je Daytonski sporazum „retrogradan“, te da su „na stolu i sankcije“.
Ruska ambasada je pokazala tako ekspresnu zainteresiranost po pitanju američkih stavova o BiH i regionu, dok svoje poteze u ovom dijelu svijeta, a posebno u BiH, Moskva proglašava navodno “principijelnim stavovima” i nekakvim insistiranjem na međunarodnim dogovorima.
Prava je istina da Rusija bez ikakve zadrške i vrlo organizirano podržava SVE stavove Republike Srpske i Milorada Dodika, kao i najvišeg rukovodstva Srbije!
Ne radi se samo o pukom diplomatskom podržavanju, već se čak može govoriti i o finom i vrlo preciznom usaglašavanju stavova i strategija, pri čemu Vučić i Dodik prvo nešto „lansiraju“ u javni prostor, a ruski diplomati odmah požure da takav stav ili mišljenje „podebljaju“. Ponekada je i obratna varijanta. Moskva „lansira“ - Beograd i Banja Luka „dočekaju na volej“.
Ukoliko se stavovi SAD nakon dolaska Joe Bidena na vlast u Bijeloj kući i mogu, možda, uz puno mašte protumačiti kao - hajmo reći, „probosnaski“, što je i dalje vrlo diskutabilna ocjena, šta tek onda reći za zvanične stavove Moskve u vezi podrške Banja Luci ili Beogradu?
Takve izjave od strane ruskih zvaničnika su, da se ne lažemo, otvoreno prosrpske i prosrbijanske; od podrške protivljenima proglašenju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u, do cijelog niza aktuelnih primjera, gdje Rusija jasno i glasno podržava stavove BH entiteta RS i Srbije.
Takvu vrstu diplomatske podrške kakvu Rusija pruža Beogradu i Banja Luci - Sarajevo nikada nije dobilo iz Washingtona ili neke druge važne zapadne diplomatske adrese!
I ko se onda „pretjerano upliće“ u unutrašnja pitanja BiH?
Amerika, koja nekako stidljivo traži „minimalne ustavne promjene u BiH“ putem pisma državnog sekretara Antony Blinkena sa ciljem stvaranja funkcionalnije države na putu prema EU u NATO savezu ili pak Rusija, koja bez zadrške „drži štangu“ Beogradu i Banja Luci u svim nastojanjima da se sve vrati na početak. Odnosno nekakav „izvorni Dayton“?
Rusija redovno djeluje opstruktivno i unutar Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), stalno ostajući po strani i protiveći se SVIM naporima da se stvari u ovoj zemlji konačno pomaknu sa mrtve tačke. OHR za Rusiju praktički ne postioji, kao ni za Milorada Dodika. Tu je i rusko protivljenje legitimnim stavovima naše zemlje da se priključi NATO savezu uz nimalo naivne i neuvijene prijeteće diplomatske poruke zvaničnom Sarajevu.
Podsjećam i na priču o mogućoj nabavci vakcina 'Sputnjik V' za BiH ili bolje reći FBiH, koja je naglo stopirana nakon „rata riječima“ oko NATO saveza.
Zvanična Moskva u BiH želi pokazati navodnu principijelnost, ali je zapravo vrlo temeljito ukopana u neke od najvažnijih velikodržavnih srpskih projekata na Balkanu. U raznim “pakovanjima”.
„Velika Srbija“ bi bila idelano rješenje za Moskvu, ali ni „federalizacija BiH“ uz usputno komadanje teriotorija susjednih zemalja, a za interes Beograda, nije opcija koja se ruskoj strani ne bi dopala. Dapače. Moskva igra na više opcija i strategija, pa koja „upali“. Važno je rastočiti sadašnji poredak i onda sistemom saradnje sa prijateljskim režimima graditi jaku utvrdu na Balkanu.
Jedno je, ipak konstantno i neupitno u ponašanju zvanične Moskve. Podrška Banja Luci i Beogradu.
„Mala Rusija“ na Balkanu u vidu „što veće Srbije“ je stari geopolitički plan, koji je očito još uvijek itekako živ i aktuelan.
Jesu li “ograničene ustavne promjene” u BiH i lutanje u regionu zaista najbolji odgovor Zapada na ovakvo ponašanje Rusije, koja će na Zapadnom Balkanu, sigurno uzeti sve što bude mogla ili bolje reći, sve što joj bude omogućeno.
Nema komentara:
Objavi komentar