Šta bi trebalo značiti to što su nam iz SAD
umjesto očekivanog ambasadora u BiH sa punim diplomatskim kapacitetom te
visoke i cijenjene diplomatske funkcije - ponovo poslale otpravnika poslova?
Ili još bolje pitanje: Zašto je već postojećeg „otpravnika“
zamijenio jedan drugi i to se već unaprijed uračunatim rokom trajanja od
godinu dana!?
To da neka država umjesto regularnog
ambasadora na toj poziciji ima otpravnika poslova nije nikakav presedan
ili nešto čudno, ali je vrlo neobično da se u „važnim i velikim ambasadama (a
to ona u Sarajevu svakako jeste) opet imenuje diplomata nižeg diplomatskog
statusa.
OK, „otpravnik“ radi iste poslove i ima (skoro)
isti kapacitet kao ambasador, ali to je, ipak, diplomatska stepenica niže
i zapravo više govori o zemlji koja ga je šalje od one u koju dolazi.
Posebno, jer su SAD do sada na toj poziciji
uvijek imale iskusne i karijerne diplomate, a što se i očekivalo obzirom
na involviranost SAD u BiH i regionu kao i sponzorstvo nad Daytonskim
sporazumom, kojim je okončan rat u našoj zemlji.
Nekoliko je razloga zašto neka od država na
poziciji ambasadora drži otpravnika poslova.
Jedan od razloga može biti nepostajanje političke
saglasnosti oko imenovanja, ali u ovom slučaju takvo nešto teško da je moguća
opcija obzirom da Trumpova administracija
suvereno kontroliše Kongres u kome se imenovanje formalno mora dogoditi.
Svođenje ambasade na nivo
otpravnika poslova može biti i izvjesno diplomatsko upozorenje državi
domaćinu, kao i oblik diplomatskog signala, kojim se želi nešto poručiti.
Raecimo... da odnosi nisu baš onakvi kakvi bi trebali biti ili se u budućnosti
očekuje puno viši nivo „usaglašenog djelovanja“ od onog postojećeg.
Na kraju moguće je i da se radi o iznuđenom
imenovanju u nedostatku odgovarajućih kandidata sa posebnim
iskustvom vezanim sa ovaj dio Evrope, što nije baš tako nemoguća verzija obzirom
na brojna preslagivanja i rekonstrukcije unutar američkog državnog hardvera,
koje je pokrenuo Trump u State Departmentu.
Ukoliko je dovođenje diplomatske misije u BiH na
nivo otpravnika poslova izvjesno (neugodno) iznanađenje, onda je itekako dobra
stvar što je na tu poziciju (ipak) imenovan karijerni diplomata sa odličnim
poznavanjem – kako regionalnih – tako i evropskih prilika.
U BiH nam tako stiže John Ginkel –
diplomata koji se može pohvaliti važnim angažmanima u Srbiji, na Kosovu
i ono najvažnije... u Ukrajini!
Niti boravak u Sarajevu neće mu biti prvi susret
sa našom zemljom i tim gradom obzirom da je, kako stoji u zvaničnim najavama iz
Ambasade SAD u BiH, tamo već obavljao neke „dužnosti“. Od ostalog angažmana
Ginkela svakako treba spomenuti i funkciju zamjenika političkog savjetnika u
Misiji SAD pri OSCE-u, te diplomatski angažman u Letoniji.
Ovako na prvu, u BiH je stigao pravi
čovjek u pravo vrijeme – bez obzira na činjenicu da mu je angažman vremenski
unaprijed ograničen i sveden na nivo niži od ambasadorskog.
Zanimljiv je i podatak da je imenovanja Johna
Ginkela na poziciju u Sarajevu objavljeno istog dana kada je ruski ministar
vanjskih poslova Sergej Lavrov (u društvu Milorada Dodika) najavio teška
pitanja za Zapad u BiH sa jasno preciziranim rokom... 31. oktobar ove
godine.
Sve ove poruke u diplomatiji itekako „nešto
znače“ i kada se povežu u okvir puno šire slike geopolitičkog loma na
istoku Evrope dobijaju na na još većem značaju.
Ima li američki „otpravnik“ odgovore na „teška
pitanja“ u BiH iz Moskve? Ozbiljna diplomatija sigurno zna koja su „pitanja“,
ali je za nas najvažnije – kakvi će biti „odgovori“.
Postaje li BiH (još uvijek samo diplomatsko) bojno polje između Zapada i Rusije? Prije odgovora na ovo pitanje razmislite
još jednom o tome kako su ruski dronovi sinoć „zalutali“ u Poljsku!
Evropa, pa i BiH brode po „olujom moru“....
Nema komentara:
Objavi komentar