MEĐUIZBORI: POVRATAK DEMOKRATIJI ILI "FRAGMENTIRANA DIKTATURA"?

 

Predstojeći (djelomični) izbori za Kongres SAD, vjerovatno su najvažniji izbori toga tipa u novijoj istoriji ove (još uvijek) najveće svjetske sile. Važniji, čak i od predstojećih predsjedničkih izbora za dvije godine.

„Na kocki“ je... jako puno toga.

Neki smatraju i sama budućnost američke demokratije kakvu smo do sada poznavali, a koja se pod vlašću Donalda Trumpa već - drastično promijenila. Nepune dvije godine drugog predsjedničkog mandata bile su dovoljne Trumpu da izvrne naopako američku političku i svjetsku geopolitičku scenu povlačeći poteze, koji su izazivali prvo čuđenje, a zatim i strah.

I to ne samo među „tradicionalnim američkim neprijateljima“.

Gotovo isti strah je u redove dojučerašnjih saveznika američki predsjednik unio politikom „novih realnosti“ i suštinskih ucjena. Njegova vladavina je vrijeme „brzih i bizarnih poteza“, koje Trump... prvo povuče... pa tek onda - analizira učinke.

Dosta toga je tipična „trumpovska improvizacija“, ali su neke od najvažnijih stvari koje je učinio - sigurno bile dobro i pomno planirane (Project 2025.). Da proizvedu baš one efekte, koje su proizveli.

SAD žive neku vrstu „fragmentirane diktature“,  koja (još) nije vlast (samo) jednog čovjeka u punom smislu, ali jeste u najvažnijim dijelovima određivanja generalnog političkog kursa zemlje i odnosa SAD sa svijetom.

Ono što Trumpa definira kao dominantnu političku figuru u SAD nije samo njegova jasna i jaka ustavna pozicija, već i spremnost da „pleše“ debelo u sivoj zoni američke politike. Povlači krupne, pa i sudbinske poteze na osnovu „izvršnih odluka“, koje sam ritualno potpisuje i proglašava, pozivajući se na presedene iz nekih davnih vremena. On nije diktator, ali se ponaša tako i dobar dio Amerike to ne vidi kao neki problem.

Kongres šuti...

Vjerovatno niti jedan predsjednik SAD u novijoj istoriji nije akumulirao toliko skoncentrisane vlasti u svojim rukama kao Donald Trump.

Njegova politika prolazi zbog načina na koju je provodi (čuvene izvršne uredbe), ali i zbog nedostatka pravog i istinskog otpora u Kongresu u kome ubjedljiva većina Republikanca služi tek kao „dekor“ i spremno čuva leđa predsjedniku.

Doda li se svemu ovome i debela konzervativna većina, koju Trump ima u Vrhovnom sudu SAD (sam je imenovao!), kao najvišoj sudskoj instanci – jasno je onda kako mu to sve što radi - polazi za rukom. Trump suštinski nema pravu i istinsku političku opoziciju unutar tri grane vlasti (osim lokalno), a to bi se izborima za Kongres - moglo promijeniti.

I zato su nastupajući izbori toliko važni!

Na izborima početkom novembra biraće se se cijeli saziv Predstavničkog doma Kongresa SAD, ali i trećina mjesta u Senatu. Međuizbori su  originalno zamišljeni kao svojevrsna provjera kursa i političke popularnosti predsjednika, te kao „alat“, kojim se može natjerati predsjednika da korigira svoju politiku uvažavajući činjenicu da nema većinu u Kongresu.

Ili barem u jednom njegovom domu.

Izostanak kontrole nad Kongresom do sada se smatrao ozbiljnim političkim deficitom, ali je veliko pitanje kako će se predsjednik Trump (i ljudi oko njega) ponašati ukoliko izgube izbore. Posebno ukoliko poraz pude potpun (gubitak cijelog Kongresa) ili pak dramatično bolan.

Nije mali broj onih, koji upozoravaju da postoji mogućnost da MAGA pokret, koji je postao važniji od same Republikanske stranke lakonski „odbaci“ rezultate izbora i nametne neko svoje - „vanredno stanje“! Ukoliko vam se ovo  čini „nerealnim“ sjetite se samo koliko ozbiljno moćnih ljudi u SAD i dalje smatra i zagovara da bi se Trump mogao i trebao takmičiti i za treći predsjednički mandat, iako mu tu mogućnost Ustav SAD - izričito zabranjuje!?

Generalno nezadovoljstvo građana, pak ne treba miješati sa političkom strukturom moći u SAD, jer se u toj zemlji najvišom politikom mogu baviti samo najbogatiji slojevi stanovništva ili pak oni koji su osigurali (milionsku) podršku bezobrazno bogatih ljudi.

Novcem se u SAD može kupiti sve, pa i politička podrška s pozicije vlasti, što nikako ne treba zaboraviti.

Ideologije odavno više nisu nigdje onaj najvažniji dio politike (posebno ne u SAD) već samo osiguravanje premoći ovog ili onog kapitala, koji i ulaže tako puno u politiku zbog (očekivanog) profita, a ne „očuvanja demokratskih standarda“! Zato će se za svako mjesto u Kongresu voditi žestoka bitka, koja će, počesto, biti izvan okvira onoga što zanima „obične ljude“.

Čak i ukoliko Trump izgubi podršku u Kongresu, te se ne usudi uvoditi nekakvo „vanredno stanje“ u zemlji, kao „loš“ izgovor za apsolutnu vlast - kohabitacija će biti izuzetno tvrda.

Vrlo vjerovatno i dramatična. Trump je trenutni demokratski „problem“ – Trumpizam će odzvanjati Amerikom duže vrijeme. Dijelom i zbog toga što je svojom politikom američki predsjednik do kraja podijelio naciju. 

S jedne strane je kreirao vlastiti nadstranački političko-ideološki kult (MAGA), dok je sa druge strane Amerika, koja vjeruje da se još uvijek stvari mogu „popraviti“ i da toliko godinama američke demokratije ne može nestati – tek tako.

Zamislite samo ovaj scenario... ostarjeli predsjednik željan apsolutne vlasti i sa još uvijek jakom podrškom fanatičnih sljedbenika protiv Kongresa, koji to želi promijeniti... ili ograničiti.   

I poraz i pobjeda Trumpa na ovim izborima biće jednako veliki „izazov“ za samu Ameriku.

VAE VICTIS (jao pobijeđenima)!