Šta se to događa u Hrvatskoj? Povija li se vlast u susjednoj državi pod jakim pritiskom raznoraznih braniteljskih udruga i
ulične desnice?
Zapravo, da li je izvedena neka vrsta „tihog
državnog udara“?
Pitanje se možda čini „pretjeranim“ ili čak „neumjesnim“
za jednu zemlju-članicu EU i NATO-a, ali neugodna događanja ovoga ljeta
itekako daju za pravo onima, koji na ovakav način tumače nagli porast vrlo
desnog i radikalnog populizma kod susjeda.
Pitaju se da li Republika, suštinski,
uopšte više postoji ili je sve samo forma?
Sami fenomen „nove desnice“ nije nešto što je
neočekivano znamo li u kakvim odnosima trenutno funkcioniše gotovo cijeli
svijet, ali je zabrinjavaujuće što vlast u Hrvatskoj - ne samo da ne čini ništa
da ga nekako stavi pod kontrolu, već nastoji da ga, na svaki način, moguće
relativizira... ili mu se čak i dodvori.
Neke od braniteljskih udruga uzele su sebi za pravo da po vlastitim „parametrima“ tumače šta se to u Hrvatskoj „može“, a šta nikako „ne može“!? Ko je to Hrvat, a ko „Jugosloven“? Danas neki mali festival, a sutra već etablirani pisac.
Krene li se dalje usljed izostanka reakcije... samo nebo je granica!
Poput nekakve „moralne policije“, koja nema
nikakva ustavna ili zakonska ovlaštenja, "nedodirljivi branitelji" - vrše pritisak na vlast i njene organe.
I taj i takav pritisak... zaista djeluje!?
Tako Plenković za one branitelje, koji bi
da po nekom svom ćeifu zabranjuju sve što ih „živcira“ ima itekakvo razumijevanje,
dok za faktičke žrtve jedne takve isključive i antidemokratske politike lakonski
tvrdi da su... „pretjerale“!?
Problem nije nastao preko noći ili „slučajno“,
jer su i ranije „branitelji“ itakako znali utjecati na javna i politička
zbivanja.
Samo je sada eskalirao do neslućenih granica
nakon Thompsonovog koncerta u Zagrebu. Bio je to svjevrsni hrvatski
Gazimestan nakon koga je malo toga ostalo isto.
Posebno jer je vlast vrlo naivno povjerovala kako
valja pragmatično i populistički podržati ovakve javne skupove da se „stvar
ispuše“, pa će se onda, kada se pogase reflektori i zvučnici, sve vratiti na „fabričke
postavke“.
Dogodilo se upravo suprotno!
Plenković i njegova vlada sada mogu samo da
slijede logiku svojih ranijih poteza, jer će se svako drugačije ponašanje
protumačiti kao... „izdaja“. Baš zato Plenković u „vatru“ šalje svoje preplašene
ministre da malo poprave štetu, dok on sam ne istrčava i vjeruje
da bi protok vremena mogao učinit svoje.
Kao iskusan političar Plenković je morao znati da
se jednom pređene granice u toleranciji i javnom prihvaćanju ikonografije i
ideološke potke nekadašnje NDH neće moći tako lako vratiti unazad.
Duh iz boce je pušten!
Šteta je već počinjena, ali možda je tako i najbolje.
Da HDZ bude baš ono što dobar dio članstva te stranke zaista želi.
Pitanje je samo ima li u toj novoj političkoj
realnosti HDZ-a mjesta za Plenkovića ili će ga ovaj novi val koga je i
sam djelom neoprezno pokrenuo na kraju „poklopiti“?
Nakon (hipodromskog) pjevanja nema kajanja!
Nema komentara:
Objavi komentar